Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu u sklopu osmih Dana Marije Jurić Zagorke

Centar za ženske studije, Zagreb, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje
Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu:

INTIMNO GRAĐANSTVO: OBITELJ, BRAK, SPOLNOST I ZAKON U POVIJESNOJ I SUVREMENOJ PERSPEKTIVI

koji će se održati u sklopu osmih Dana Marije Jurić Zagorke

21. i 22. studenog 2014. u Zagrebu.

Centar za ženske studije u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva na sudjelovanje na dvodnevnom
znanstvenom skupu koji se održava u sklopu osmih Dana Marije Jurić Zagorke s temom Intimno građanstvo: obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi.

Ovogodišnja tema potaknuta je suvremenim kontroverzama i raspravama o transformacijama i zakonskom uređenju obitelji i braka, međutim, kao uvijek do sada, pomniji pogled na život i kontekst djelovanja Marije Jurić Zagorke od zadnje četvrtine 19. do sredine 20. stoljeća pokazuje kako je riječ o strukturalnim okvirima koji određuju ženske živote u dugom povijesnom trajanju. Mijene u poimanju žene, njezina identiteta, mjesta u društvu i uloge u svakodnevici obilježile su moderno doba. Zagorka nosi pečat nesređene, nesretne obitelji (ulazak u brak njezine majke u poodmakloj trudnoći, nezrelost, ljubomora, nasilje u obitelji, nasilje prema djeci, psihički problemi, rastava, borba za alimentaciju, trajno stanje sukoba), a njezino su školovanje
roditelji prekinuli prisilnom udajom za starijeg neznanca. Zagorka je iz prisilnog braka pobjegla u rad, a u drugi je brak ušla slobodno i svojevoljno. Na stranicama svojih časopisa Zagorka je kontinuirano poticala propitivanje braka i obitelji (razlika u godinama bračnih partnera, izbor o rađanju i broju djece, rad izvan kuće), a njezine jednočinke, komadi i romani, od autobiografski prožetog Kamena na cesti do brojnih romana s kompliciranim obiteljskim (užim i širim) odnosima i strukturama, neobičnim parovima i partnerstvima, predstavljaju neiscrpan izvor za različite književne i teorijske analize. Nadalje, čitav je književni i društveni rad nekoliko generacija žena i književnica tijekom čitavog 20. stoljeća obilježen propitivanjem
obiteljskih odnosa, braka, spolnosti, pa i zakona. Skup je otvoren svim doprinosima ovoj temi u povijesnoj perspektivi.

Nedavno provedeni nacionalni referendum o ustavnom definiranju institucije braka prilika je za temeljito i svestrano propitivanje njegove suštine i pojavnosti, njegova dometa i odnosa spram roda i rodne biti ljudskog udruživanja, ljudske spolnosti i njenih društvenih manifestacija. Stoga širu temu skupa određujemo kao propitivanje intimnog građanstva u njegovim povijesnim i suvremenim transformacijama. Pojam intimnog građanstva (Plummer) odnosi se na državne politike koje reguliraju intimna partnerstva, ili šire, na političke okvire tvrdnji o tijelu, tradicionalnim i netradicionalnim odnosima i seksualnosti. Spolnost, reprodukcija, stare i nove obitelji i zajednice života, briga za djecu, partnere i roditelje, kao i s tim povezani identiteti i reprezentacije te javne politike, zakonski okviri, kulturni ratovi i političke javne rasprave predstavljaju teme kojima želimo otvoriti prostor drugog dana znanstvenog skupa. Mnoštvo je manje ili više recentnih rasprava oko rodnih identiteta i definicije braka refleksija normativnog diskursa o ljudskim životima, bio on dio pisanog ili nepisanog normativnog poretka koji upravlja javnim i privatnim prostorom. Zakon o kojem smjeramo pozvati raspravu koncipiran je u širokom smislu te obuhvaća tradicijske, običajne, religijske, zakonsko-pravne i ostale normativne poretke, koji su obilježeni manifestnim i latentnim patrijarhalnim ideološkim sastavnicama. Normativna priroda debata o rodu i socijalnoj pravednosti često sadržava metafizičke pretpostavke koje uvjetuju javnu i privatnu percepciju pojedinaca. Razotkrivanje pretpostavke o binarnom spolnom/rodnom modelu u različitim normativnim kontekstima važan je
zadatak u razmatranju novih mogućnosti. “Zakon” je naime počivao na pretpostavci da su pojmovi ‘muško’ i ‘žensko’ fiksni i neambivalentni unatoč literaturi koja demonstrira da ta pretpostavka nije valjana. Bez obzira na opće pravo glasa i liberalne institucije koje načelno svima priznaju jednaka prava, patrijarhat je duboko ukorijenjen u suvremeno društvo.

Ova interdisciplinarna konferencija želi stoga istražiti diskurzivna, povijesna, kulturna i socijalna ograničenja normativnih poredaka koji uređuju eksplicitno ili implicitno rodna pitanja i intimno građanstvo. Norme naime mogu imati nenamjeravane posljedice koje iako naizgled nepovezane s rodom mogu značajno utjecati na rodno pitanje. Pozivamo zato izlaganja koja će adresirati socijalne, političke, ekonomske, kulturne, pravne, obrazovne i ine procese koji su u podlozi normativne konstrukcije rodnih identiteta i intimnog građanstva.

***

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 7. rujna 2014. na adresu:

Centar za ženske studije

Dolac 8

10000 Zagreb, Hrvatska,

odnosno na e-mail adresu zagorka@zenstud.hr.

Programski odbor: Rada Borić, Gordana Bosanac, Lada Čale-Feldman, Anita Dremel, Maša Grdešić, Tatjana Jukić-Gregurić, Sandra Prlenda.