Crveni ocean: e-Zbornik radova s Dana Marije Jurić Zagorke

Predstavljamo 14 radova s književno-znanstvenog skupa o praksama, taktikama i strategijama rodnog otpora, koje smo objedinile u drugom e-zborniku. U okviru Dana Marije Jurić Zagorke, Centar za ženske studije u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirao je književno-znanstveni skup na kojemu je predstavljen drugi elektronički zbornik radova pod nazivom Crveni ocean: Prakse, taktike i strategije rodnog otpora.

Kako bismo što većem broju zainteresiranih omogućile nova čitanja Zagorke ali i pokrenuli kritički dijalog u široj javnosti o pitanjima roda i spola predstavljamo elektroničko izdanje znanstvenih radova s Dana MJZ 2015. Radovi okupljeni u ovome zborniku pokreću kritički dijalog, te donose teorijska i empirijska istraživanja iz različitih disciplinarnih i interdisciplinarnih područja koja s jedne strane propituju dosege utjecaja društvene moći te s druge pažnju poklanjanju cijelom nizu mogućih praksi i djelovanja usmjerenih pružanju otpora odozdo, ističe Anita Dremel, autorica predgovora.

Zbornik je organiziran u četiri poglavlja (Rodni otpor i Zagorka, Strategije rodnog otpora kroz književno stvaralaštvo “odozdo”, Rodni otpor u poslanici, poeziji i adolescentskoj književnosti, Problem rodnog otpora od Banske Hrvatske do nastave matematike) i sadrži četrnaest radova autora/ica, to su redom: Maja Adžija, Biljana Oklopčić i Lucija Saulić, Martina Findrik i Ana Pavlić, Anisa Avdagić, Ajla Demiragić, Vildana Pečenković i Nermina Delić, Josipa Dragičević, Francesca Maria Gabrielli, Dubravka Zima, Ana Zbiljski, Daria Mrkus i Aleksandar Mona Macko Puhek.

Crveni ocean ne bavi se poviješću, nego gleda naprijed – zato njegova politička priča ne može završiti nikako osim u utopiji, viziji ili snu – fikcijama koje kao zamišljaji novoga mogu usmjeravati naša nastojanja prema nekom cilju i određivati resurse koje možemo mobilizirati s obzirom na ideje oko kojih se okupljamo. Važnost idejnog uloga borbe za budućnost ilustrira i proces ulaska žena na formalno tržište rada, najintenzivnije nakon Drugoga svjetskog rata, kada su se suočile s podjelom rada koja je bila ukorijenjena u patrijarhalnim odredbama „adekvatnih” rodnih uloga i njihovih rodnih izvedbi. Nažalost, nije nestala potreba za promišljanjem hegemonijskih posljedica omniprezentne podjele prostora na javni i privatni te političke ekonomije ženskog rada – što nam opet oživljava našu Zagorku suvremenošću njezinih uvida, zaključuje Anita Dremel u svom predgovoru.

Znanstvene tekstove recenzirale su dr.sc. Suzana Coha i dr.sc. Marina Protrka Štimec, a uredile: dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, dr.sc. Anita Dremel i dr.sc. Maša Grdešić, a e-izdanje Zbornik uredila je Ana Pavlić. Za dizajn naslovnice zaslužan je Studio Bilić_Müller.

Dane Marije Jurić Zagorke podržavaju Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo kulture.