Zagorkina ”Grička vještica” među prvim je knjigama u svijetu koje progovaraju o progonima vještica. Povijesna istraživanja o ovoj temi tek se od 19. stoljeća ozbiljnije provode, a u hrvatskoj historiografiji njima se bave Ivan Tkalćić, Josip Bojničić i Emil Laszowski. Inače stručni suradnici Zagorke na nastanku ovog i brojnih drugih djela. Roman koji će nastati u svijetu književnosti među prvima progovara o ”vješticama” kao junakinjama priče. Roman naravno ima i svoj povijesni ovkir, nastao na iscprnim istraživanjima negove autorice.
Povijesni tijek
Progoni vještica kasne u hrvatskim zemljama, tek od 1699.g. bilježe se masovni procesi. Slučajevi vještičarenja nisu odsutni iz suđenja i pojavljuju se u spisima od 14. stoljeća, ali samo kao pojedinačni procesi. Vještičarenje i čarobnjaštvo je pripadalo u skupinu najtežih delikata, uz teška razbojstva, ubojstva, krivotvorenje gradskih pečata i isprava. Slučajevima čarobnjaštva, a kasnije i progonima vještica, bavili su se gradski, plemićki i županijski sudovi. U hrvatskim zemljama nije zabilježeno procesuiranje od strane inkvizicije.
Isprva se ovaj zločin tretirao relativno blago, no od 15. stoljeća kazne postaju drastičnije, što je rezultat intenzivnije socijalne kontrole, koja se odražava i na pooštravanje kaznenog prava. Tijekom 15., 16. i većine 17. stoljeća procesi protiv vještica odvijat će se tek povremeno. No tijekom 17. stoljeća stav Crkve i sudskih instanci u hrvatskim zemljama polako će zaoštravati svoj odnos prema pitanjima čarobnjaštva.
Čitanjem sudskih spisa od kraja 16. i početka 17. stoljeća mogu se, pored štetnog čarobnjaštva, zamijetiti i elementi poput spomena vraga, coprničke družbe i sličnih optužbi, koji upućuju na zaključak kako stereotip dijabolične vještice postaje dio vjerovanja, što je jedan od preduvjeta za razvoj masovnih progona. Širenje ovakvih vjerovanja može se povezati i s djelovanjem isusovaca, koji su utjecajniji na ovim prostorima od početka 17. stoljeća. Također u spomenutom razdoblju dolazi o promjene vanjskih prilika, odnosno prestanka osmanske opasnosti, a stvarni vanjski neprijatelj koji je do tad bio glavno utjelovljenje zla, nije ostavljao puno vremena za potragu za unutarnjom prijetnjom.
Praxis criminalis
Nesumnjivo do prijelomne promjene u pogledu tretiranja zločina čarobnjaštva dolazi kada 1656. godine Ferdinand III izdaje ”Zakonik o sudskom kaznenom postupku”, koji se popularno naziva Ferdinandeja ili Praxis criminalis. Zakon je formalno vrijedio za područje Donje Austrije, ali ne i Ugarske ili Hrvatske i Slavonije. Kako na spomenutom području nije postojao zakon koji bi regulirao kazneno pravo, počinje se primjenjivati i u ovim prostorima. Ovaj zakon je postao dio sudske prakse i 1697. godine uvršten je u Zbornik prava Ugarske i pripojenih joj zemalja.
Početkom primjene odredbi o čarobnjaštvu iz Kriminalne prakse procesi protiv vještica u Hrvatskoj i Slavoniji prerastaju u progon vještica. Masovnosti progona pridonose zbog odredbi koje predviđaju ispitivanje optuženica uz korištenje sprava za mučenje; zahtjeva da se imenuju ostale ”pripadnice coprničkog ceha”, a ispitivane pod torturom žene prokazuju mnoge druge kao vještice; kao i činjenice da istražitelji imaju točne upute kako pronaći inkriminirajuće dokaze.
Kriminalna praksa. Fotografija preuzeta s https://www.europeana.eu/en/item/9200110/BibliographicResource_1000126624796
Popis literature:
Povjestni spomenici slobodnog kraljevskog grada Zagreba priestolnice Kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske, sv. IV.-VIII., Knjige sudbenih poziva i presuda. prir. Ivan Krstitelj Tkalčić. Zagreb: Brzotiskom K. Albrechta, 1897-1902.
The laws of the medieval kingdom of Hungary, 1000-1301, sv. 1. ur. János M. Bak, György Bónis i James Ross Sweeney. Idyllwild: C. Schlacks, 1999.
Bailey, Michael. „The feminization of magic and the emerging idea of the female witch in the late middle ages“. Essays in Medieval Studies 19 (2002.): 120-134.
Bayer, Vladimir. Ugovor s đavlom: procesi protiv čarobnjaka u Evropi a napose u Hrvatskoj. Zagreb: Informator, 1982.
Kieckhefer, Richard. European witch trials: their foundations in popular and learned culture, 1300-1500. Berkeley etc.: University of California Press, 1976.
Lengyelová, Tunde. „The mystery of birth: magic, empirical and rational approaches to women’s medicine in the medieval and early modern period”. U: The Role of Magic in the Past, ur. Blanka Szeghyová, 117-136. Bratislava: Pro Historia, 2005.
McGuire, Linda. „From Greek myth to medieval witches: infertile women as monstrous evil”.
Naslovna fotografija: Manuela Tunjić za kostimiranu edukativnu šetnju “Iz Zagorkina pera”
Tekst sastavila: Martina Findrik