Poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu “Žensko nasljeđe: roba, spektakl ili muzej za sve?”

 

Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje Poziv za sudjelovanje na znanstveno-književnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem:

ŽENSKO NASLJEĐE: ROBA, SPEKTAKL ILI MUZEJ ZA SVE?

koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 23. i 24. studenog 2018. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8.

Više je razloga da ovogodišnju temu skupa posvetimo pitanju kako predstaviti Zagorkin život, djelo i javni angažman u popularnoj kulturi i kulturnim industrijama. S jedne strane tu je najava koncepta Zagorkinog muzeja koji sasvim odudara od (ne uvijek feministički usmjerenih) „muzeja žena“ i „muzeja ženske kulture“ kojima se javnosti predstavljaju (zaboravljene, zatajene i negirane) pojedinke i njihov doprinos nacionalnoj i općoj kulturnoj baštini i (političkoj) povijesti. Deset znanstvenih skupova i devet zbornika radova o Zagorkinim mnogostrukim licima i likovima, o književnim, dramskim i novinskim tekstovima, o njezinoj poziciji novinarke, urednice i aktivistice koja se u današnjem javnom prostoru najčešće prešućuje ili potiskuje, dokazuju kako ovaj jedinstveni korpus raste usporedo s procesima u kojima se kultura modernizira i demokratizira, istovremeno se opirući pretvorbi u robu koja pruža „višak užitka“ ispražnjenog i od kakvog ideološkog sadržaja.

Upravo nam u tom smislu Zagorkin život i djelo predstavljaju analitički izazov, ali također mogu ponuditi korisne smjernice za naše vlastito intelektualno i političko djelovanje. Zagorka se i sama vješto koristila populističkim metodama da bi doprla do što šire publike, kako u prezentaciji vlastite javne ličnosti, tako i u svojim popularnim romanima. I autorica i likovi vješto manipuliraju “spektaklom” – kreirajući brojne fiktivne likove i legende pomoću maski, kostima i pirotehnike, na primjer – no ta izvedba nikada nije sama sebi svrhom već je redovito u funkciji zastupanja političkih ciljeva. Za Zagorku su to, dakako, nacionalna neovisnost te rodna i klasna jednakost.

Brojne umjetničke prerade Zagorkinih najpoznatijih djela i prilagodbe drugim medijima (od Maurovićevih i Neugebauerovih do stripova Lee Kralj Jager, od HNK uspješnice Gričke vještice iz 1916. do istoimene rock-opere iz 1979., od Zagorkinih izgubljenih filmskih scenarija do ekranizacija i plesnih adaptacija njezine biografije) dijelom je tematizirao znanstveni skup o feminističkom pristupu kulturnoj proizvodnji i potrošnji u okviru Zagorkinih dana 2013. godine, no ova tema njime nikako nije iscrpljena.

S druge strane svjedoci smo brojnih izazova, mogućnosti i ograničenja koje nude sve brojniji digitalni i živi arhivi (living archives), interaktivni i drugi muzejski programi koji angažiraju posjetitelje, osobito oni projekti koji prate, dokumentiraju i osnažuju rad civilnih udruga i pokreta te na taj način afirmiraju demokratske i emancipacijske vrijednosti u društvu. Dosadašnja pozitivna iskustva umrežavanja s drugim akterima civilne scene te kulturnim ustanovama i gradskim tijelima na projektima zaštite Zagorkine materijalne baštine i digitalizacije pojedinih segmenata njezinog opusa, nude priliku da pozovemo krug stručnjaka/inja iz različitih disciplina, struka i područja javnog djelovanja kako bismo osmislili prijedloge daljnjeg inovativnog i odgovornog (muzejskog i performativnog, arhivskog i virtualnog) predstavljanja Zagorkinog nasljeđa domaćoj i inozemnoj publici. Skup je otvoren i brojnim drugim pristupima, pogledima i interpretacijama ženskog nasljeđa borbe za emancipaciju, ljudska prava i žensku kulturu u aktivističkoj, spomeničkoj, muzejskoj i digitalnoj sferi te poziva na analizu primjera (ne)uspješnog „brendiranja“ pojedinih „zaslužnih“ žena kao novih kulturnih, političkih ili religijskih ikona pojedinih nacionalnih i regionalnih  sredina. U recentnoj neoliberalnoj preraspodjeli kulturnog kapitala pod terorom zarade i zabave, poseban je izazov iznaći i ponuditi primjere dobre prakse feminističkog oblikovanja i predstavljanja istaknutih žena i ženskog nasljeđa uopće kroz raznolike kulturne forme poput književnosti, stripa, filma, muzeja, festivala i dr., a koji izmiču zamkama patrijarhalne gratifikacije i ideološke sanitarizacije.

Pozivamo stoga istraživačice i istraživače iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 15. rujna 2018. e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr.

Kotizacija:

Autori/ce radova: 150 kn

Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.

Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.

Programski odbor skupa: dr.sc. Lada Čale Feldman, dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, mr.sc. Rada Borić, Nataša Medved, mr.sc. Ana Pavlić.