Poziv za prijavu izlaganja za Dane Marije Jurić Zagorke 2019

 

Centar za ženske studije Zagreb u suradnji s

Odsjekom za komparativnu književnost

Filozofskog fakulteta u Zagrebu

objavljuje

Poziv na znanstveno-književni skup s međunarodnim sudjelovanjem:

 

EMOCIJA, MANIPULACIJA, LEGITIMACIJA

koji će se održati u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke 22. i 23. studenog 2019. u Zagrebu, u prostorijama Centra za ženske studije/Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, na Dolcu 8

 

U borbi za hegemoniju mobiliziraju se i emocionalna stanja pojedinaca i grupa kroz individualizaciju odgovornosti za neuspjeh, tjeskobu, depresiju. Kao odgovor bremenitom historijskom vremenu pozivamo stoga na kritičko promišljanje emocija, (de)legitimacije i manipulacije potonjih, uz trajni poziv na rasprave iz rodne i feminističke perspektive.

Definicija emocija, kao nosivog interesa na ovome skupu, pretpostavljeno je fluidna te se često uz emociju i osjećaj vezuju pojmovi poput afekta, sentimenta, raspoloženja ili ekspresivnosti. Također, emocije su pod utjecajem situacijskih okolnosti, ekspresivnih gesti, fizioloških promjena i njihovih kulturnih oznaka, normi, vrijednosti, struktura moći, ideologija itd. Naime, istraživački interes za ovo područje uključuje pitanja o tome koji društveni, kulturni, ekonomski i politički uvjeti potiču određene emocije, kako ih oni oblikuju te koje učinke imaju na ponašanje, djelovanje, interakcije i organiziranje ljudi.

I životinje su emocionalna bića, no, da uporabimo litotu, možemo reći da su ljudi vrlo emocionalna bića. Različita emocionalna stanja prožimaju gotovo svaku našu interakciju te odašiljemo i tumačimo širok raspon emocija kada primjerice, stvaramo društvene veze, održavamo posvećenost društvenim strukturama i kulturi ili pak pokušavamo razoriti određene socio-kulturne obrasce. Gotovo se svaka dimenzija društva održava, stvara ili razara putem emocionalnih stanja, nerijetko potaknutih izostankom osnovne infrastrukture, ne samo one egzistencijalne, materijalne, već i zadovoljavanja drugih ljudskih potreba, kao što su ljubav, briga itd. Unatoč tome, povijest znanosti jedva da pamti poneki spomen emocija, uglavnom indirektan (npr. blaziranost kod Simmela, afektivno djelovanje kod Webera, alijenacija kod Marxa ili uloga sentimenta u ritualima i nastanku kolektivne svijesti kod Durkheima). No, posljednjih su nekoliko desetljeća teoretizacija i istraživanje emocija postali dinamični i propulzivni, ne samo u svome tradicionalnom krilu socijalne psihologije, već i u velikom broju disciplina, poput sociologije emocija, socijalne i kulturne antropologije, etnologije, pedagogije, politologije, sociolingvistike, ekologije, psihoanalitičkih pristupa, teorije i povijesti književnosti i kulture itd. Pritom valja naglasiti da područja s interesom za emocije nisu isključivo usmjerena na mikrorazinu, nego i recentne makro  analize globalne moći, međunarodnih ekonomskih odnosa, suvremenih migracijskih tokova, medija, odnose opresije i eksploatacije u kapitalizmu itd. Osim opisivanja i analize onoga što se jasno vidi, valja istraživati i latentne čimbenike, posebno one koji poput emocija predstavljaju snažan most između strukture i djelovanja, kolektivnog i individualnog u procesu socijalne i kulturne reprodukcije, ali i potencijalne promjene.

Trajni istraživački interesi u ovome području uključuju pitanje o tome utječu li emocije na društvenu strukturu i procese ili su tek posljedica njihovih utjecaja, treba li emocije promatrati kao zavisnu ili pak nezavisnu varijablu, jesu li emocije sudionici u konstrukciji društvene zbilje, itd. Najzastupljeniji se pristupi danas razvijaju u okviru dvaju osnovnih proturječnih pogleda na emocije: biologističkog i konstruktivističkog, dok pojedini_e autori_ce naglašavaju nužan međuodnos ovih razina u razumijevanju društvenih i kulturnih procesa i emocija. Najcitiranije istraživačke doprinose možemo pronaći u okviru nekoliko osnovnih teorijskih pristupa, poput evolucijskog, teorije moći i statusa, dramaturške teorije, teorije simboličkog interakcionizma, ritualne teorije (posebno pogodne u analizama kolektivne emocionalne mobilizacije),  kulturalne teorije i teorije razmjene.

O razlozima koji su u podlozi dugotrajnog izostavljanja teme emocija iz znanstvenih istraživanja elaborira se uglavnom kroz analize rodne dimenzije procesa stvaranja znanstvenog znanja, pri čemu se kritizira mit o racionalnosti i hijerarhizirana dihotomizacija fenomena, tema i prostora kao muških ili ženskih. Izostavljanje ili podzastupljenost teme emocija ili afektivnosti itekako nam međutim svjedoči o tome da su različita emocionalna stanja bila mobilizirana u razvoju modernih režima moći na daleko složenije načine no što uvriježeni pogledi na modernizaciju i racionalizaciju dopuštaju da uvidimo. Sama opozicija unutarnjeg intimnog osjećajnog prostora i racionalizirane javnosti ignorira centralnost emocionalno nabijenih reprezentacija u formaciji modernog iskustva. Ipak, ne smije se zaboraviti da tradicionalni modernizacijski diskurs podcrtava i povijest reprezentacija koje su obilježile žensko pisanje. Nasljeđe prosvjetiteljstva u sagledavanju procesa modernizacije umanjuje značaj iracionalnih i afektivnih momenata u tvorbi modernog projekta, što je posebno očito u uvjetima potrošačkog društva, i neopravdano suprotstavlja razum i emocije zanemarujući njihovu dinamiku i proizvodeći inflaciju takozvanog razuma. Promišljanje o društvenoj promjeni pritom neizbježno mora uključiti i ovaj uvid.

Jedno od područja u kojem je tema emocija dosljedno potiskivana teorija je književnosti. Feminističke teorije čitanja razotkrivaju kako su književni teoretičari opreku između racionalnog i emocionalnog te ozbiljnog i trivijalnog povezali s oprekom između muškog i ženskog, odnosno maskulinog i femininog. Zagovarajući racionalno i pojmovno, težili su ovladati tekstom i steći kontrolu nad njegovim značenjem isključujući brojna “pogrešna” čitanja. Na taj se način istodobno učvrstila opreka maskulino/feminino, ali i podjela između akademskih i neakademskih čitatelja_ica, pri čemu se neakademska čitateljica našla u osobito nezavidnom položaju jer je način na koji je čitala istovremeno izazivao porugu i strog nadzor nad time što i kako čita. Novije teorije čitanja pak, poput one Rite Felski, žele dati jednaku težinu kognitivnim i afektivnim aspektima estetske reakcije te dovode u pitanje oštru podjelu između racionalnog i emocionalnog pri čitanju i analizi književnih tekstova. Tako također približavaju akademske i neakademske čitatelji_ce, pokazujući da i akademski čitatelji_ce čitaju radi užitka, a neakademski, primjerice, zbog želje za znanjem.

Spomenuti bi pomaci u književnoj teoriji mogli biti posebno značajni za suvremena čitanja Zagorke koja je uvijek izazivala snažne emocije, kako kod svojih poklonika_ca  tako i kod onih koji joj i dalje niječu svaku vrijednost. Stoga će nas ove godine posebno zanimati Zagorkin rad s emocijama – kako pomno gradi emocionalne odnose među likovima u svojim romanima te kako planski pokušava djelovati na emocije čitatelja_ica, tražeći od njih primjerenu reakciju bilo na ljubavni zaplet, bilo na nacionalnu, rodnu ili klasnu (ne)pravdu – kao i to kako sami čitatelji_ce emocionalno reagiraju na njezine romane. Čini se da je danas, zahvaljujući internetu, jednostavnije nego ikad saznati kako ljudi reagiraju na književnost i kulturu, a posebno kako se pritom osjećaju. Internet je pogodovao razvoju i većoj vidljivosti reakcija na kulturu, putem fandoma, fanfictiona, individualnog i kolektivnog komentiranja i vrednovanja tekstova na različitim platformama i slično, a vizualne mogućnosti medija postale su sastavni dio emocionalnog jezika fanova (upotreba emojija, mema, gifova itd.).

Pozivamo stoga istraživače_ice iz područja političkih znanosti, povijesti, filozofije, znanosti o književnosti, kulturalnih studija, edukacijskih znanosti, sociologije, lingvistike, medija, komunikacija i novinarstva, antropologije, etnologije, kao i sve druge koji žele doprinijeti raspravi i pokušaju da se bolje razumije ova dinamika koja transformira naš politički i širi kulturni prostor.

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

 

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 1. rujna 2019. na e-mail adresu zagorka@zenstud.hr.

 

Kotizacija:

Autori/ce radova: 150 kn

Kotizacija uključuje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvježenje, ručak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.

Studenti/ce postdiplomskih studija, nezaposleni/e i sudionici/bez izlaganja ne plaćaju kotizaciju.

 

Programski odbor skupa: dr.sc. Lidija Dujić, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Maša Grdešić, dr.sc. Renata Jambrešić Kirin, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski