Zagorka http://zagorka.net Marija Jurić Zagorka - memorijalni stan Tue, 16 Sep 2014 17:16:57 +0000 en-US hourly 1 http://wordpress.org/?v=4.0 Novi broj Newslettera http://zagorka.net/novi-broj-newslettera-5/ http://zagorka.net/novi-broj-newslettera-5/#comments Mon, 01 Sep 2014 19:05:56 +0000 http://zagorka.net/?p=434 Objavljen je novi, jedanaesti po redu broj Newslettera. Možete ga skinuti ovdje (pdf).

]]>
http://zagorka.net/novi-broj-newslettera-5/feed/ 0
Dragojla Jarnević: Vrijeme, ljudi i mjesta utisnuti u vječnost http://zagorka.net/dragojla-jarnevic-vrijeme-ljudi-i-mjesta-utisnuti-u-vjecnost/ http://zagorka.net/dragojla-jarnevic-vrijeme-ljudi-i-mjesta-utisnuti-u-vjecnost/#comments Wed, 11 Jun 2014 15:17:26 +0000 http://zagorka.net/?p=405 više]]> Predavanja o Mariji Jurić Zagorki i ženskoj književnosti održavaju se svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati.

Iznimno, u srijedu, 18. lipnja2014. u 19 sati,  Irena Lukšić održat će predavanje Dragojla Jarnević: Vrijeme, ljudi i mjesta utisnuti u vječnost

Dragojla Jarnević (1812-1875) za života se nametnula kao jedna od najzanimljivijih pojava hrvatske preporodne književnosti. Pozornost je privukla ponajprije činjenicom da je bila jedna od rijetkih žena u javnoj sferi, potom i zbog truda koji je uložila u afirmaciju vlastite literarne djelatnosti i pedagoškog rada. Dragojla je autorica prigodnih, domoljubno intoniranih pjesama, zbirke pripovijedaka Domorodne poviesti (1843) i romana Dva pira („Domobran“ 1864). Kritika spominje i tri dramska teksta, ali oni nisu tiskani.

Najvažnije djelo Jarnevićeve svakako je Dnevnik, prvi put integralno objavljen 2000. godine. Riječ je o pravom literarnom spomeniku s višedesetljetnim tragovima različitih jezičkih djelatnosti, citatima iz mnoštva društvenih i povijesnih nizova, pravom „karlovačkom tekstu kulture“.
Njegova veličina i značenje leže u tome što se pojavljuje kao totalna knjiga, jer zamjenjuje sve druge mogućnosti spoznavanja života. Dnevnik funkcionira i kao religija i kao znanost. Kao proces pisanja zamjenjuje djelatnosti iz drugih razina duhovne stvarnosti, politiku, filozofiju ili ekonomiju, tematizirajući doslovce sve iz materijalne i nematerijalne pojavnosti: ljubav, obiteljske tajne, svečanosti u Karlovcu, slavenstvo, hranu, prevođenje, putovanja, pučke zabave, sprovode, uzgoj svilobuba, misterije, spletke, pijanke, cenzuru, bolesti, lijekove, periodiku, emigraciju, odgoj, bol, položaj žene u društvu i tako dalje.

Predavanje o Dragojli Jarnević i njenom Dnevniku kao koncentratu vremena (1833-1874) te izvoru obavijesti o ljudima, idejama i običajima uvodi u svijet spisateljice čija se djelatnost odvijala na crti najboljih tradicija europskog romantizma.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e!
Program podupire Grad Zagreb

]]>
http://zagorka.net/dragojla-jarnevic-vrijeme-ljudi-i-mjesta-utisnuti-u-vjecnost/feed/ 0
Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu u sklopu osmih Dana Marije Jurić Zagorke http://zagorka.net/poziv-za-sudjelovanje-na-znanstvenom-skupu-u-sklopu-sedmih-dana-marije-juric-zagorke-2/ http://zagorka.net/poziv-za-sudjelovanje-na-znanstvenom-skupu-u-sklopu-sedmih-dana-marije-juric-zagorke-2/#comments Sun, 01 Jun 2014 20:17:57 +0000 http://zagorka.net/?p=397 više]]> Centar za ženske studije, Zagreb, u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu objavljuje
Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu:

INTIMNO GRAĐANSTVO: OBITELJ, BRAK, SPOLNOST I ZAKON U POVIJESNOJ I SUVREMENOJ PERSPEKTIVI

koji će se održati u sklopu osmih Dana Marije Jurić Zagorke

21. i 22. studenog 2014. u Zagrebu.

Centar za ženske studije u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva na sudjelovanje na dvodnevnom
znanstvenom skupu koji se održava u sklopu osmih Dana Marije Jurić Zagorke s temom Intimno građanstvo: obitelj, brak, spolnost i zakon u povijesnoj i suvremenoj perspektivi.

Ovogodišnja tema potaknuta je suvremenim kontroverzama i raspravama o transformacijama i zakonskom uređenju obitelji i braka, međutim, kao uvijek do sada, pomniji pogled na život i kontekst djelovanja Marije Jurić Zagorke od zadnje četvrtine 19. do sredine 20. stoljeća pokazuje kako je riječ o strukturalnim okvirima koji određuju ženske živote u dugom povijesnom trajanju. Mijene u poimanju žene, njezina identiteta, mjesta u društvu i uloge u svakodnevici obilježile su moderno doba. Zagorka nosi pečat nesređene, nesretne obitelji (ulazak u brak njezine majke u poodmakloj trudnoći, nezrelost, ljubomora, nasilje u obitelji, nasilje prema djeci, psihički problemi, rastava, borba za alimentaciju, trajno stanje sukoba), a njezino su školovanje
roditelji prekinuli prisilnom udajom za starijeg neznanca. Zagorka je iz prisilnog braka pobjegla u rad, a u drugi je brak ušla slobodno i svojevoljno. Na stranicama svojih časopisa Zagorka je kontinuirano poticala propitivanje braka i obitelji (razlika u godinama bračnih partnera, izbor o rađanju i broju djece, rad izvan kuće), a njezine jednočinke, komadi i romani, od autobiografski prožetog Kamena na cesti do brojnih romana s kompliciranim obiteljskim (užim i širim) odnosima i strukturama, neobičnim parovima i partnerstvima, predstavljaju neiscrpan izvor za različite književne i teorijske analize. Nadalje, čitav je književni i društveni rad nekoliko generacija žena i književnica tijekom čitavog 20. stoljeća obilježen propitivanjem
obiteljskih odnosa, braka, spolnosti, pa i zakona. Skup je otvoren svim doprinosima ovoj temi u povijesnoj perspektivi.

Nedavno provedeni nacionalni referendum o ustavnom definiranju institucije braka prilika je za temeljito i svestrano propitivanje njegove suštine i pojavnosti, njegova dometa i odnosa spram roda i rodne biti ljudskog udruživanja, ljudske spolnosti i njenih društvenih manifestacija. Stoga širu temu skupa određujemo kao propitivanje intimnog građanstva u njegovim povijesnim i suvremenim transformacijama. Pojam intimnog građanstva (Plummer) odnosi se na državne politike koje reguliraju intimna partnerstva, ili šire, na političke okvire tvrdnji o tijelu, tradicionalnim i netradicionalnim odnosima i seksualnosti. Spolnost, reprodukcija, stare i nove obitelji i zajednice života, briga za djecu, partnere i roditelje, kao i s tim povezani identiteti i reprezentacije te javne politike, zakonski okviri, kulturni ratovi i političke javne rasprave predstavljaju teme kojima želimo otvoriti prostor drugog dana znanstvenog skupa. Mnoštvo je manje ili više recentnih rasprava oko rodnih identiteta i definicije braka refleksija normativnog diskursa o ljudskim životima, bio on dio pisanog ili nepisanog normativnog poretka koji upravlja javnim i privatnim prostorom. Zakon o kojem smjeramo pozvati raspravu koncipiran je u širokom smislu te obuhvaća tradicijske, običajne, religijske, zakonsko-pravne i ostale normativne poretke, koji su obilježeni manifestnim i latentnim patrijarhalnim ideološkim sastavnicama. Normativna priroda debata o rodu i socijalnoj pravednosti često sadržava metafizičke pretpostavke koje uvjetuju javnu i privatnu percepciju pojedinaca. Razotkrivanje pretpostavke o binarnom spolnom/rodnom modelu u različitim normativnim kontekstima važan je
zadatak u razmatranju novih mogućnosti. “Zakon” je naime počivao na pretpostavci da su pojmovi ‘muško’ i ‘žensko’ fiksni i neambivalentni unatoč literaturi koja demonstrira da ta pretpostavka nije valjana. Bez obzira na opće pravo glasa i liberalne institucije koje načelno svima priznaju jednaka prava, patrijarhat je duboko ukorijenjen u suvremeno društvo.

Ova interdisciplinarna konferencija želi stoga istražiti diskurzivna, povijesna, kulturna i socijalna ograničenja normativnih poredaka koji uređuju eksplicitno ili implicitno rodna pitanja i intimno građanstvo. Norme naime mogu imati nenamjeravane posljedice koje iako naizgled nepovezane s rodom mogu značajno utjecati na rodno pitanje. Pozivamo zato izlaganja koja će adresirati socijalne, političke, ekonomske, kulturne, pravne, obrazovne i ine procese koji su u podlozi normativne konstrukcije rodnih identiteta i intimnog građanstva.

***

Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 7. rujna 2014. na adresu:

Centar za ženske studije

Dolac 8

10000 Zagreb, Hrvatska,

odnosno na e-mail adresu zagorka@zenstud.hr.

Programski odbor: Rada Borić, Gordana Bosanac, Lada Čale-Feldman, Anita Dremel, Maša Grdešić, Tatjana Jukić-Gregurić, Sandra Prlenda.

]]>
http://zagorka.net/poziv-za-sudjelovanje-na-znanstvenom-skupu-u-sklopu-sedmih-dana-marije-juric-zagorke-2/feed/ 0
Zagorkine junakinje između privatnog i javnog http://zagorka.net/zagorkine-junakinje-izmedu-privatnog-i-javnog/ http://zagorka.net/zagorkine-junakinje-izmedu-privatnog-i-javnog/#comments Tue, 20 May 2014 20:14:43 +0000 http://zagorka.net/?p=395 više]]> U četvrtak, 22. svibnja 2014. u 19 sati, dr.sc. Maša Grdešić održat će predavanje Zagorkine junakinje između privatnog i javnog

Predavanje će se baviti proturječnim, dvojakim položajem ženskih likova u Zagorkinim romanima. Zagorka je svoje povijesne romane morala koncipirati kao popularne romanse čim je odlučila u njihovo središte postaviti ženske likove. Budući da su podaci o sudjelovanju žena u važnim događajima hrvatske povijesti veoma oskudni, Zagorka je gotovo sve svoje junakinje, za razliku od većine junaka, morala ili u potpunosti izmisliti ili izgraditi na temelju nekoliko šturih arhivskih crtica. Da bi njezine junakinje uopće mogle biti dijelom opisanih povijesnih događaja, moraju prvo sudjelovati u ljubavnom zapletu s junakom kojem je javna pozornica dostupnija. Dakle, ženski su likovi ovdje istodobno romantične junakinje jer ne mogu djelovati bez zaštite muških likova koji su u konačnici ipak pokretači povijesnih događaja, ali i subverzivni element zbog svog utjecaja na mišljenje povijesnih moćnika te stoga i na tijek same hrvatske povijesti. Jednako tako, romansa se – kao utjelovljenje popularnog, trivijalnog – pokazuje kao nužan žanrovski izbor pri pisanju “povijesnih” romana sa ženama kao protagonisticama, međutim, Zagorkine romanse samoj činjenici da su akteri prikazanih povijesnih događaja upravo žene te problematizaciji ženskog (ne)sudjelovanja u povijesti duguju velik dio svoje političke važnosti i analitičke izazovnosti.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e!

Ciklus predavanja o Mariji Jurić Zagorki i ženskoj književnosti

Predavanja se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati.  Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

]]>
http://zagorka.net/zagorkine-junakinje-izmedu-privatnog-i-javnog/feed/ 0
O ljubavi i knjigama http://zagorka.net/o-ljubavi-i-knjigama/ http://zagorka.net/o-ljubavi-i-knjigama/#comments Fri, 04 Apr 2014 20:22:38 +0000 http://zagorka.net/?p=402 više]]> U četvrtak, 17. travnja 2014. u 19 satidr.sc. Nadežda Čačinovič održat će predavanje

O ljubavi i knjigama

Jedan se francuski pisac već davno zapitao: koliko se ljudi uopće ne bi zaljubilo da nisu čitali o ljubavi.

Inspirirane zbirkom eseja o odnosu knjiga i života O ljubavi, knjigama i stvarima koje govore filozofkinje i feministkinje Nadežde Čačinovič, predstavit ćemo vam autoricu koja će govoriti o ljubavi prema knjigama, o filozofskim refleksijama o ljubavi i o pričama o zaljubljenima.

Nadežda Čačinovič redovita je profesorica filozofije na Katedri za estetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Studirala je komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu, a doktorirala u Zagrebu. Predaje na sveučilištima i aktivna je u feminističkom pokretu.
Autorica je i urednica brojnih knjiga i publikacija, članica uredništava nekoliko kulturnih i filozofskih časopisa. Predsjednica je PEN-a i Centra za ženske studije.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e!

Ciklus predavanja i razgovora o Mariji Jurić Zagorki i ženskoj književnosti
Predavanja i razgovori se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati.

Program podupire Grad Zagreb

]]>
http://zagorka.net/o-ljubavi-i-knjigama/feed/ 0
Noć muzeja 2014. http://zagorka.net/noc-muzeja-2014/ http://zagorka.net/noc-muzeja-2014/#comments Thu, 30 Jan 2014 15:50:33 +0000 http://zagorka.net/?p=461 više]]> noc muzeja 2014

Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke
Dolac 8, I. kat, Zagreb
Vrijeme održavanja programa: od 18 do 22h.

Program za posjetitelje i posjetiteljice Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke bit će u znaku teme odnosa Zagorke i njezinog čitateljstva.

• Tematska izlaganja i stručna vodstva u 18.30, 19.30, 20.30 i 21.30 h
• Tajne kartotečnog ormara
• Interaktivni program u knjižnici – Radionica pisanja lenti Odajmo počast Zagorki
• Prigodna prodaja rokovnika za 2014. sa Zagorkinom biografijom, suvenira i knjiga

Zbog malog prostora, Memorijalni stan može istovremeno primiti maksimalno 30 osoba.
Memorijalni stan, koji se nalazi u stambenoj zgradi, otvoren je do 22 sata.

Dobro došli/e!

]]>
http://zagorka.net/noc-muzeja-2014/feed/ 0
Književni razgovor s autoricom Majom Hrgović http://zagorka.net/knjizevni-razgovor-s-autoricom-majom-hrgovic/ http://zagorka.net/knjizevni-razgovor-s-autoricom-majom-hrgovic/#comments Mon, 13 Jan 2014 15:17:01 +0000 http://zagorka.net/?p=392 više]]> U četvrtak, 16. siječnja 2014. u 19 sati, održat će se književni razgovor s autoricom Majom Hrgović povodom izlaska njezinog romana Živjet ćemo bolje

U novu nas 2014. godinu uvodi novinarka i književnica Maja Hrgović svojim romanom Živjet ćemo bolje, slojevitom pričom o obitelji koja se nosi s traumama prošlosti, ciničnom stvarnosti i neizvjesnom budućnosti. Roman je nastajao četiri godine, većim dijelom u trenucima koje bi autorica uspjela oteti od brojnih svakodnevnih obaveza. Maja Hrgović kaže da je htjela napisati roman sastavljen od poglavlja koja bi se mogla čitati i kao odvojene priče, i ne taji da se htjela ugledati na kvalitetne sapunice poput Kućanica.

Razgovor o romanu, odnosu spram književnosti i novinarstva, sapunica i online književnosti, svakodnevici pisanja i svakodnevici življenja s autoricom će voditi Rada Borić. Ovim književnim susretom otvaramo ciklus razgovora s istaknutim autoricama, književnicama, znanstvenicama i umjetnicama.

Maja Hrgović novinarka je redakcije kulture u Novom listu, a pisala je za brojne medije u Hrvatskoj i regiji. Urednica je online časopisa za kulturu i društvena pitanja Arteist.hr u čijoj je biblioteci izdan i njezin prvi roman Živjet ćemo bolje.
Do sada je objavila knjigu proze Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo (Profil, 2010.) za koju je dobila nagradu Kiklop 2010. godine. Priče su joj objavljene u antologijama Best European Fiction 2012 i The Grant Magazine. Prema priči Zlatka britanska redateljica Em Cooper snimila je istoimeni kratki igrani film, a film nastao prema nagrađenoj priči Povratak imat će premijeru u ljeto 2014.

Razgovori o Mariji Jurić Zagorki i ženskoj književnosti se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 satiUlaz slobodan, dobrodošli/e! Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

]]> http://zagorka.net/knjizevni-razgovor-s-autoricom-majom-hrgovic/feed/ 0 7. Dani Marije Jurić Zagorke – program http://zagorka.net/7-dani-marije-juric-zagorke-program/ http://zagorka.net/7-dani-marije-juric-zagorke-program/#comments Mon, 25 Nov 2013 09:20:40 +0000 http://zagorka.net/?p=376 više]]> Centar za ženske studije najavljuje održavanje Dana Marije Jurić Zagorke 2013. Sedmi po redu, Zagorkini Dani će se održati u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke na Dolcu 8.

Naslov je ovogodišnjeg znanstvenog skupa, i nosiva tema Dana, (Vizualne) reprodukcije – kulturna proizvodnja i potrošnja književnosti. Skup se održava u petak, 29. studenog.

U četvrtak 28. studenog, poznati dramatičar Vladimir Stojsavljević govorit će o svom komadu ”Zagorka na duplerici”, praizvedenom 2001. godine, uz sudjelovanje glumice Marije Kohn.

Mlade od 15 do 18 godina pozivamo da nam se pridruže na likovnoj radionici Ženska kultura u fokusu – izrada plakata, koju će u subotu, 30. studenog, voditi studentice dizajna.

Kao i ranijih godina, u sklopu Dana bit će dodijeljena Nagrada za studentski rad na temu žena odnosno rodne problematike (u srijedu, 27. studenog u 15h), a Slavica Jakobović Fribec vodit će građanstvo u svoju Šetnju Zagorkinim tragom po Zagrebu u nedjelju, 1. prosinca u 11h.

Najzad, svi koji još nisu imali prilike gledati film Zagorka autorice Biljane Čakić Veselič, ili to žele ponoviti, moći će to učiniti u četvrtak, 28. studenog, u 12 sati.

 

Više:
Download this file (Program skupa 2013 MJZ.doc)Program znanstvenog skupa 7. Dana MJZ [29.11.] 15 Kb
Download this file (radionica_izradaplakata.pdf)Likovna radionica izrade plakata [30.11.] 60 Kb
Download this file (Prijavni obrazac 2013 likovna.doc)Prijavni obrazac za likovnu radionicu [do 28. 11.] 12 Kb
Download this file (LETAK_DANI_2013.pdf)Program 7. Dana Marije Jurić Zagorke [27.11.-1.12.] 266 Kb
Download this file (KNJIZICA SAZETAKA_DANI 2013.pdf)Knjižica sažetaka – znanstveni skup [29.11.] 211 Kb

 

]]>
http://zagorka.net/7-dani-marije-juric-zagorke-program/feed/ 0
Hrvatsko modno-odjevno nazivlje u kontekstu Zagorkinog doba http://zagorka.net/hrvatsko-modno-odjevno-nazivlje-u-kontekstu-zagorkinog-doba/ http://zagorka.net/hrvatsko-modno-odjevno-nazivlje-u-kontekstu-zagorkinog-doba/#comments Wed, 20 Nov 2013 12:28:30 +0000 http://zagorka.net/?p=373 više]]> U četvrtak, 21. studenog 2013. u 19 satidr.sc. Vlatka Štimac Ljubas održat će predavanje
Hrvatsko modno-odjevno nazivlje u kontekstu Zagorkinog doba

Ako Zagorkinim dobom, odnosno onim razdobljem kada je popularna novinarka i najčitanija hrvatska književnica bila na vrhuncu svoje djelatnosti, smatramo prvu polovicu 20. st., onda možemo reći da je to i razdoblje kada su se pojavili prvi ženski listovi, ženski časopisi, novine, žurnali. Pod tim su pojmom/pojmovima obuhvaćeni oni časopisi koji prate područje ženskoga života u obitelji, koji služe zabavi i pouci žena, zastupaju ženske interese ili pak sudjeluju u borbi za ženska prava. Važno mjesto u povijesti toga dijela novinstva ima Marija Jurić Zagorka jer je bila odgovornom urednicom jednoga od prvih takvih časopisa, mjesečnika koji je izlazio u Zagrebu od 1925. do 1938., Ženski list za modu, zabavu i kućanstvo; potom ponovno 1938. i 1939., ali pod nazivom Novi ženski list, a 1939. i 1940. pod Zagorkinim uredništvom izlazila je Hrvatica

Kako sam naslov prvoga Zagorkina časopisa govori, ženski je časopis oduvijek, od svojega pojavljivanja, donosio modne teme koje su se tada podrazumijevale jednim od bitnih, pa i primarnih ženskih interesa. U to doba, kada su nastajali prvi ženski časopisi na hrvatskome jeziku i kada je Zagorka stvarala svoje časopise, nastajalo je i hrvatsko modno-odjevno nazivlje koje dotad nismo ni imali. Ženski su časopisi, zapravo, zamjenom dotad njemačkih i francuskih modnih naziva hrvatskima, te potrebom unošenja domaćih motiva u odijevanje širinom svoje distribucije pridonijeli i širenju hrvatskih naziva u općoj uporabi.

Dr.sc. Vlatka Štimac Ljubas je jezikoslovka zaposlena u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e! Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

]]>
http://zagorka.net/hrvatsko-modno-odjevno-nazivlje-u-kontekstu-zagorkinog-doba/feed/ 0
Lucija Benyovsky: Predavanje o Vinki Bulić http://zagorka.net/lucija-benyovsky-predavanje-o-vinki-bulic/ http://zagorka.net/lucija-benyovsky-predavanje-o-vinki-bulic/#comments Tue, 15 Oct 2013 00:51:47 +0000 http://zagorka.net/?p=368 više]]> U četvrtak, 17. listopada 2013. u 19 satimr.sc. Lucija Benyovsky održat će predavanje Vinka Bulić

Vinka Bulić rodila se 1882. u Splitu u uglednoj obitelji Šperac. Pučku školu završila je u Solinu, a domaćinsku školu u Rijeci. Udala se za Matu Bulića, nećaka hrvatskog istaknutog arheologa don Frane Bulića, kojemu je bila osobna tajnica. Vinka se još kao djevojka bavila pisanjem, a od 1917. kontinuirano je objavljivala kolumne, reportaže, putopise u raznim časopisima (primjerice, Ženskom svijetu, Domu i svijetu, Kalendaru hrvatskih radiša, Hrvatskoj reviji, Hrvatskoj straži) i novinama (Hrvatskoj slobodi, Novom dobu, Jutarnjem listu, Hrvatskom dnevniku i dr.). Pisala je o socijalnom, kulturnom i prosvjetnom položaju dalmatinske žene (osobito trogirske Zagore), o zdravstvenim temama, planinarenju, etnologiji, arheologiji i književnosti. Bavila se i humanitarnim radom. Jedna je od utemeljiteljica ženskog pokreta u Splitu (1925.-1929.), bila je sudionica tzv. Male ženske antante (1927. u Pragu) i članica društva Hrvatska žena (1936.-1941.). Za vrijeme Drugog svjetskog rata pisala je dnevnik (1941.-1945.) koji nije objavljen. Umrla je u Splitu 1965. godine.

O Vinki Bulić, stručnoj i široj javnosti dosad nedovoljno poznatoj splitskoj novinarki i feministkinji, na temelju izvornih istraživanja predavanje će održati istaknuta povjesničarka mr.sc. Lucija Benyovsky.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e! Predavanja o Mariji Jurić Zagorki i ženskoj književnosti se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati.

]]>
http://zagorka.net/lucija-benyovsky-predavanje-o-vinki-bulic/feed/ 0