Širom svijeta: O Zagorki, rodu i prostoru naslov je petog zbornika radova sa znanstvenog skupa održanog u studenom 2011. godine u sklopu Dana Marije Jurić Zagorke. Sedamnaest autorica i autora pisali su o Šenoinom i Zagorkinom Zagrebu, gradopisima slavonske ravni, gradovima, granicama i geografiji u Zagorkinim romanima, dramama i autobiografijama, povijesnim izvorima o Zagorkinom životu, Zagorkinoj publici, nekadašnjim i suvremenim multikulturnim gradovima i drugim temama.

O knjizi će govoriti urednica zbornika Anita Dremel, književna kritičarka dr.sc. Lidija Dujić i Sandra Prlenda, voditeljica izdavaštva Centra za ženske studije. Ulaz slobodan, dobrodošli/e! Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.

Zagorka je tijekom svog umjetničkog stvaralaštva neumorno pisala za kazalište, a kazališna je publika, za razliku od kritike, uživala u izvedbama njezinih djela. Predstavom “Zagorka” autorica i redateljica Ivica Boban vraća dug spisateljici čija su djela odgojila generacije čitatelja i posjetitelja kazališta. Komad je inspiriran Zagorkinim Kamenom na cesti, a predstava je praizvedena 28. siječnja 2011. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Okosnicu drame čine događaji iz Zagorkinog života i stvaralaštva, s prikazom njezine bespoštedne borbe za bolji položaj žena u patrijarhalnom društvu. U predstavi koja traje gotovo 4 sata sudjelovalo je 70-tak glumaca. Predstava je još na repertoaru HNK, ali se trenutno ne izvodi.

Autorica i istaknuta kazališna redateljica Ivica Boban smatra da se „predstavom o Zagorki odužujemo za sve negativne kritike koje je dobila za svoje drame“.

O zahtjevnom radu na tekstu i predstavi „Zagorka“ s Ivicom Boban će razgovarati Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e! Predavanja o Mariji Jurić Zagorki i ženskoj književnosti održavaju se svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati. Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

]]> http://zagorka.net/ivica-boban-kazalisni-dug-zagorki/feed/ 0 http://zagorka.net/vjecno-zensko/ http://zagorka.net/vjecno-zensko/#comments Tue, 16 Apr 2013 11:57:52 +0000 admin http://zagorka.net/?p=267 više]]> U četvrtak, 18. travnja 2013. u 19 sati, dr.sc. Suzana Marjanić održat će predavanje  Miroslav Krleža: Vječno Žensko i Ono Političko

Povodom 120. obljetnice Krležina rođenja (1893/2013), u svom će predavanju dr.sc. Suzana Marjanić u Krležinu korpusu propitivati arabesku ljubavi (Vječno Žensko) te povijest na rubu pameti (“Veliki Meštar”). Naime, riječima Stanka Lasića, u središtu je Krležine paradigme protagonist koji traga za smislom, apsolutom i pritom se kreće od nekog autoriteta (npr. Oca – obiteljskog, nacionalnog, vjerskog) k nekoj ljubljenoj osobi (Ženi). Mogli bismo to imenovati transgresijom homo politicusa uhomo eroticusa.

Radi se o arhetipu koji se uočava u svim Krležinim romanima: Vražji otok (1923.): otac – Gabrijel – Ljiljana; Povratak Filipa Latinovicza (1932.): majka – Filip – Bobočka; Na rubu pameti (1938.): Domaćinski – Doktor – Jadviga; Banket u Blitvi (1938.-1962.): Barutanski – Nielsen – Karin; Zastave (1962.-1968.): otac – Kamilo – Ana Borongay.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e!

Ciklus predavanja o Mariji Jurić Zagorki i ženskoj književnosti održavaju se svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati. Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Poziv za sudjelovanje na znanstvenom skupu:

(VIZUALNE) REPRODUKCIJE: KULTURNA PROIZVODNJA I POTROŠNJA KNJIŽEVNOSTI

koji će se održati u sklopu sedmih Dana Marije Jurić Zagorke

29. i 30. studenog 2013. u Zagrebu.

Sažetak izlaganja (između 150 i 300 riječi) s kraćim životopisom molimo poslati do 1. srpnja 2013. na adresu: Centar za ženske studije, Dolac 8, 10000 Zagreb, Hrvatska, odnosno na e-mail adresu zagorka@zenstud.hr. Prihvatit će se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.

Programski odbor: Rada Borić, Gordana Bosanac, Lada Čale-Feldman, Anita Dremel, Maša Grdešić, Tatjana Jukić-Gregurić, Sandra Prlenda.

Centar za ženske studije u suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poziva na sudjelovanje na dvodnevnom znanstvenom skupu koji se održava u sklopu sedmih Dana Marije Jurić Zagorke s temom (Vizualne) Reprodukcije: kulturna proizvodnja i potrošnja književnosti.

Dimenzije reproduktibilnosti (W. Benjamin) i vizualnosti (A. Easthope) u snažnoj su sprezi sa stvaranjem i konzumiranjem popularne kulture. Umjetničko djelo u masovnom društvu gubi auru svetosti i silazi s visokog pijedestala. Komunikacija s publikom neizostavan je dio književnog stvaralaštva, a procesi modernizacije značili su između ostaloga promjene u širenju i diverzifikaciji publike. U ranoj društvenoj i književnoj teoriji popularne kulture masovna se reproduktibilnost kulturnih proizvoda mahom tretirala pejorativno. Posebice se naglašavala sprega užitaka potrošnje sa ženom, sa zaključcima koji su varirali od optužbe žene (i njezinih žudnji) za uspjeh masovne kulture do viđenja žene kao žrtve takvog kulturnog razvoja koji potencira patrijarhalnu i kapitalističku ideologiju i inhibira mogućnost subverzije. Ipak, naglašavao se i mogući potencijal za otpor koji nudi popularna književnost, posebice za žene kroz, primjerice, čin čitanja romansi. Iako također rukovođeno načelom užitka s interesom profita iza pojavne scene, elitistički strah od vulgariziranja i gubitka distinkcije (M. Arnold) ustupio je mjesto nepatronizirajućoj i životu približenijoj književnosti (K. Worpole), koja je nudila mogućnost imaginacije alteriteta i identifikacije s novim tipom subjekta. U toj je mogućoj potonjoj funkciji popularne književnosti vizualni užitak imao važnu komponentu, jer je roman trebao ponuditi vizualizaciju narativne reprezentacije. Upravo se ta ikonička dimenzija popularne kulture dominantno naglašava u teorijama popularne kulture.

Zagorkini romani već su za njezina života prerađivani za kazalište i film. I sama je Zagorka svoje romane prekrajala za scensku izvedbu te često sudjelovala u radu na predstavama (Grička vještica, Kći Lotršćaka, Suparnica Marije Terezije, Gordana). Također je poznato da je pisala filmske scenarije. Premda su filmovi izgubljeni, u literaturi se sa sigurnošću navode dva naslova:Matija Gubec u režiji Aleksandra Biničkog iz 1917. koji je ujedno i drugi hrvatski igrani film te Grička vještica u režiji Hinka Nučića iz 1920. Riječ je o nedovoljno poznatim aspektima Zagorkina rada koji zahtijevaju podrobnije istraživanje. Još od 1960-ih godina Zagorkini su romani doživjeli stripovsku obradu (Andrija Maurović, N. Neugebauer), dok od 1980-ih Glumačka družina Histrioni kontinuirano prikazuje i priređuje Zagorkine romane u formi popularnog kazališta, a Grička vještica zaživjela je i kao rock opera (Krajač-Metikoš-Prohaska, 1979.). Od 50. obljetnice Zagorkine smrti (2007.) naglasak je stavljen na Zagorkin život te ta produkcija uključuje dokumentarno-igrani film Zagorka (Fade In i HRT, red. Biljana Čakić Veselič, 2008.), edukativnu šetnju (Vodič Zagorkinim tragom kroz Zagreb, Slavica Jakobović Fribec, 2007.), plesnu izvedbu Excuse me, do you know where Marija Jurić Zagorka street is (Katarina Đorđević, 2009.) i kazališnu predstavu Zagorka (HNK, red. Ivica Boban, 2011.). Treba spomenuti i turističko-kulturne itinerere poput noćne ture Tajne Griča (Katapult promocija, od 2010.). Od 2009. godine u pretprodukciji je igrana serija Grička vještica (Jadran Film, HRT), a trenutno se razvija i strip-album na temelju Zagorkinog životopisa (Lea Kralj Jager).

Možemo zaključiti da je u posljednjih šest godina Zagorka postala značajan zamašnjak lokalne kulturne industrije, s nezanemarivim izvoznim potencijalom (npr. producenti serije Grička vješticaplaniraju proboj na srednjoeuropsko televizijsko tržište). Stoga će obrada predložene teme u pravo vrijeme otvoriti prostor za kritičku refleksiju o pozicioniranju Zagorke kao branda u suvremenoj popularnoj kulturi i tzv. kulturnim industrijama.

Kao i ranijih godina, pored radova posvećenih Zagorki, pozivamo sve zainteresirane za opisanu problematiku da prijave izlaganja o filmskim, televizijskim i kazališnim adaptacijama književnih naslova, jer želimo istražiti kako čin adaptacije intervenira u strukture, postupke i interese karakteristične za književnost koju su napisale žene. Također, želimo istražiti specifične zahtjeve što ih književnost koju su napisale žene postavlja pred čin adaptacije. Najzad, posebno nas zanimaju radovi koji analiziraju kako feministička kritika pristupa adaptaciji, te – šire – različitim presjecištima književnosti i vizualnoga.

Kako bih razumjela ženske živote iz prošlosti, iz objavljenih i neobjavljenih ženskih autobiografskih tekstova pokušavam nadopuniti žensku povijest i svakodnevicu. Kako su žene nekad razmišljale o sebi, o dužnostima koje su im bile nametnute, o čemu su pisale, što su prešućivale? Iako subjektivni, često fragmentarni, ponekad jednolični, ženski dnevnici, autobiografije i pisma ipak progovaraju o njihovoj svakodnevici. Jesu li autorice bile uklopljene u zajednicu ili su bile autsajderice – i što iz tekstova „drugačijih“ žena možemo iščitati o borbi sa stereotipima njihova razdoblja?

Kako su se, unatoč opterećenosti djecom i kućanskim poslovima, ipak uspjele posvetiti intelektualnom radu? Čitajući brojne ženske privatne tekstove, razjasnila sam i neka pitanja o vlastitom životu, rasvijetlila kontradikcije vezane za biološku determiniranost s jedne strane, i želju za intelektualnim i duhovnim napretkom s druge. Odgovore nije uvijek lako pronaći, ali već i postavljanje pitanja o stvarnom životu predstavlja odmak od često suhoparnog i nerazumljivog feminističkog teoretiziranja. Kako bismo na ova, i mnoga druga pitanja mogle i dalje odgovarati, u tijeku je osnivanje arhiva ženskih neobjavljenih autobiografskih tekstova.

Predavanja se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati. Ulaz slobodan, dobrodošli/e! Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Petak, 1. ožujka

17.00 sati
Razgovor s redateljicom filma Zagorka Biljanom Čakić Veselič – razgovor vodi Rada Borić

18.00 – 19.30
Prikazivanje filma Zagorka
Razgovor s publikom

Subota, 2.ožujka

11.00 – 14.00 sati
Otvorena vrata Memorijalnog stana M.J. Zagorke

12.00
Zagorka čita dijelove Gričke vještice (Bernarda Filipović, Agencija Katapult: Tajne Griča)
Izložba naslovnica Gričke vještice, u povodu 100 obljetnce izlaska Gričke vještice iz tiska

13.00
Dodjela nagrada posjetiteljima Noći muzeja za Nagradnu igru Kad bi Nera bila suvremeni lik

Razgled Memorijalnog stana M.J. Zagorke uz vođenje

Nedjelja, 3. ožujka

11.00 – 16.00 sati Razgled Memorijalnog stana M.J. Zagorke

Prigodna prodaja publikacija posvećenih Zagorki, uključujući pilot strip Zagorka: Biografija, autorice Lee Kralj Jager.

Dobrodošle/i!

Iz programa izdvajamo svečanost u Hrvatskom saboru povodom imenovanja prostora za rad predstavnika i predstavnica medija Novinarskom sobom „Marija Jurić Zagorka“ (srijeda, 13h) te promociju stripa „Zagorka: Biografija“ autorice Lee Kralj Jager koja će se održati u četvrtak u 14h u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke. Strip će predstaviti dr.sc. Leonida Kovač i Asja Bakić.

Po treći put bit će dodijeljena Nagrada za studentski rad na teme žena odnosno rodne problematike, kojom promoviramo ravnopravnost spolova u obrazovanju.

U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u petak i subotu održava se znanstveni skup „Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe / Rad, rod i klasa“, što je ovogodišnja tema Dana. Tim smo povodom u goste pozvale radnice iz našeg susjedstva i radnice Kamenskog kako bi s njima podijelile priču o Zagorki i radu.

Sudionice/i skupa i građanstvo će ponovno moći prošetati Zagrebom Zagorkinim tragom uz vodstvo Slavice Jakobović Fribec, i to u dva navrata – u subotu u 14h i u nedjelju u 11 h.

Više o programu saznajte iz naših programskih materijala!

• Letak sa programom Dana
• Program skupa
• Knjižica sažetaka

U četvrtak, 15. studenog 2012. u 19 sati, Sanja Lovrenčić održat će predavanje: Djelo Ivane Brlić Mažuranić u svjetlu feminističke književne kritike

U ovom predavanju iznosi se jedno drugačije čitanje najvažnijih djela Ivane Brlić Mažuranić, uz pomoć dviju na prvih pogled suprotstavljenih metoda – biografske i književno-kritičke; ova druga pak uzima u obzir postavke psihoanalitičke i feminističke književne kritike. Kombinacijom tih metoda dolazi se do jednog od mogućih odgovora na pitanje zašto je Ivana Brlić Mažuranić posegnula upravo za praslavenskim motivima pišući svoje središnje djelo.

Biografska metoda u ovom slučaju se sastoji u analizi mladenačkog dnevnika i pisama autorice, analizi koja pomaže razumijevanju specifičnih društveno-povijesnih okolnosti unutar kojih se odvijao život Ivane Brlić Mažuranić i koje su nužno utjecale na njezinu psihu, njezino shvaćanje sebe kao žene i umjetnice. Na temelju privatnih tekstova – od kojih su neki u zadnje vrijeme i objavljeni – može se jasno sagledati kakva ograničenja autorici postavlja patrijarhalno tradicionalno društvo koje je okružuje i do koje dubine zadiru njegova pravila. Književno-kritički pogled – koji uzima u obzir stečevine feminističke književne kritike kakva se razvila u posljednjih četrdesetak godina i dala vrlo zanimljiv doprinos teoriji književnosti, između ostalog i na području bajki – razotkriva na koji način u svojim tekstovima autorica izlazi na kraj sa zadanim ograničenjima.

Nakon kratkog osvrta na spolne stereotipe i otklon od njih u „Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića“, temeljitijoj analizi podvrgnute su „Priče iz davnine“. Već sama statistika – broj likova dječaka prema broju likova djevojčica, prisutnost ili neprisutnost majčinskih i očinskih likova – potiče na razmišljanje. No osobito važnim se čini sustavno izmještanje ženskog elementa u nadnaravno i njegovo dijeljenje na pozitivan i negativan pol; ne manje važna jest i opetovana nazočnost slabih stožernih, muških likova. Detaljnijim razmatranjem o „Šumi Striborovoj“ i „Ribaru Palunku i njegovoj ženi“ stječemo uvid u stanovitu suptilnu strategiju kojom autorica dovodi u pitanje, a zatim opet spašava misaoni i društveni poredak koji je u tolikoj mjeri odredio njezin život tj. patrijarhat. Iz svega toga slijedi i jedan od mogućih odgovora na pitanje zašto se Ivana Brlić Mažuranić poslužila upravo slavenskom mitologijom:

zato što je u njoj našla motive i likove u koje je mogla smjestiti zatajenu kreativnu žensku energiju o kojoj je svjesno ili nesvjesno imala potrebu progovoriti. Zato što praslavenska vjerovanja – koja su do njezinog i našeg vremena došla samo u krhotinama – pripadaju jednom poretku drugačijem od onoga koji ju je okruživao; poretku koji je, kakav god bio, nestao u patrijarhatu koji pak čvrsto drži u šaci našu autoricu od najranije mladosti. Pišući Priče iz davnine Ivana Brlić Mažuranić pronalazi u samoj jezgri „starine“ – naglašene stilom, izborom epiteta, junačkim desetercem – prostor unutar kojega jezikom slika dovodi u pitanje temeljne postavke društva koje ju okružuje. Ovakvim čitanjem može se razumjeti da autorica nipošto nije izvan ili iza svojega vremena – kao što su neki komentatori njezina djela znali reći – nego duboko u njemu, pa čak i korak ispred.

Predavanja se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati. Ulaz slobodan, dobrodošli/e!

Program podupire Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

Na početku 20-og stoljeća Zagorka je, uz Miroslava Krležu, bila gotovo jedina među hrvatskim piscima koja je imala neposredan uvid u mađarsku kulturu. Znanje mađarskog jezika odredilo je i Zagorki i Krleži istu ulogu na početku književne djelatnosti: ulogu referenta za mađarske teme u hrvatskom tisku. U travnju godine 1915. mladi je Krleža radio za Obzor, a prema nekim izvorima, čak i kao Zagorkin pomoćnik. Oboje su se tijekom cijelog profesionalnog književnog djelovanja bavili i mađarskim temama.

Zagorkina novinarska i književna karijera započinje tekstom Egy percz (Jedan časak) koji nosi mađarski naslov, dok je Krleža jednoj od svojih najbitnijih ranih novela dao također mađarski naslov Magyar királyi honvéd novella (Kr. ug. domobranska novela). Predavanje će se usredotočiti na specifičnosti Zagorkinih hungarika – reportaža, komentara te „slika i dojmova” opisanih 1906. i 1907., za vrijeme njezina boravka u Budimpešti, od kratkih prikaza – Mađarska kritika, Magjarska dramska literatura, Premiera „Ekvinocija” u Budimpešti – do prvih reportaža u hrvatskom novinarstvu u knjizi Razvrgnute zaruke (1907).

Radnja nekih Zagorkinih povijesnih romana odigrava se u pojedinim razdobljima zajedničke hrvatsko-ugarske povijesti, podjednako važnim i za hrvatsko i mađarsko kulturno pamćenje: u Gordani za vrijeme vladavine ugarskog kralja Matije Korvina-Hunjadija i u razdoblju poslije njegove smrti, a u Republikancima za vrijeme jakobinske urote pod vodstvom Ignjata Martinovića. Zagorkino viđenje spomenutih povijesnih razdoblja i epizoda u bitnim momentima odstupa od uobičajenih hrvatskih historiografskih i književnih stereotipa o Mađarima. Dok će se u predavanju preko primjera romana Gordana ukazati na problematiku povezanosti rodnosti i etnokolektiva (hrvatske i mađarske nacije), dotle će se preko primjera romana Republikanci otkriti neke od Zagorkinih metoda pisanja povijesnih romana, primjerice stvaranje fiktivnog književnog svijeta pomoću korištenja arhivskih materijala i historiografskih vrela.

Predavanja se održavaju svaki treći četvrtak u mjesecu, u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8, u 19 sati.

Ulaz slobodan, dobrodošli/e!